glazbene kritike
Gounodov "Faust" za pamćenje
Miljenko Grgić, Vjesnik, 20. 02. 2008.
U splitskoj Operi novi spektakl. Predstava za pamćenje koju su pratile burne aklamacije kroz cijelo trajanje izvedbe. Završnicu ne treba niti opisivati. »Faust« Charlesa Gounoda osvojio je osjetljivu splitsku publiku. Dobro bi bilo da se izvede izvan Splita, jer radi se o projektu vrijednom udivljenja. Glazbena strana izvedbe pripala je dirigentu Ivanu Repušiću, koji je znalački raščlanio partituru na operne efekate i glazbene majstorije. Ono što se posebno isticalo u Repušićevim nastojanjima, odnosi se na strogo poštivanje glazbenog podteksta i ustrajnost da ga nametne solistima i ansamblima.
Slavni i mladi maestro oduševili krcati Lisinski
Branimir Pofuk, Jutarnji list, 24. 11. 2007.
Programski potez sezone učinila je Zagrebačka filharmonija kad je uspjela za solista jednog od pretplatničkih koncerata angažirati Ivu Pogorelića. A za još veću pohvalu je odluka kojom se slavnog pijanista spojilo s Ivanom Repušićem, mladim, strastvenim i muzikalnim dirigentom otvorenog srca i uma za nova iskustva, a neopterećenog taštinom i predrasudama koje bi nekog drugog lako omele da prepozna i prepusti se geniju. (…)
Sve neopisivio što smo čuli u Rahmanjinovu zamislio je Pogorelić, ali izveli su i filharmonijski glazbenici, krajnje usredotočeni i senzibilno precizni. A za to je najzaslužniji bio Repušić kao kongenijalni medij za komunikaciju između orkestra i genija za klavirom. Bio je to još jedan trijumf Ivin, ali bome i Ivanov!
Kad nepredvidivost postane predvidiva
Koncert pijanista Ive Pogorelića i Zagrebačke filharmonije u Lisinskom Bosiljka Perić Kempf,
Novi list, 25. 11. 2007.
Zdravu dozu dobre energije koncertu je pribavila izvedba Šostakovićeve prve simfonije. Potvrdilo se tu ponovno da sposobnost dirigenta i posebna atmosfera koju može osigurati samo puna dvorana, poticajno djeluju na izvođače. U ovom konkretnom slučaju valja podcrtati da je orkestar Zagrebačke filharmonije dosegao kvalitetu muziciranja daleko iznad svog uobičajenog prosjeka. Ravnanjem izražajne, ali nikad nametljive geste, s dojmom sigurnosti koju je znao prenijeti na orkestar, i onom nepatvorenom muzikalnošću kojom je oplemenio racionalnu komponentu svog pristupa glazbi, Repušić je Zagrebačkoj filharmoniji dao šansu da profunkcionira kao poletno, angažirano izvođačko tijelo. Tako je pod Repušićevim ravnanjem filharmoničari u izvođenju Šostakovićeve prve simfonije pokazala svoje najbolje strane. Zvučna slika cjeline, kao i pojedinih ulomaka, bila je začudno izdiferencirana i transparentna, instrumentalna sola unutar orkestra, kojih u ovoj simfoniji ima popriličan broj, bila su kvalitetno izvedena. Repušić je, oblikujući Šostakovićevu prvu simfoniju suverenošću dirigenta snažne i po orkestar inspirativne imaginacije kojoj nije nedostajala ni doza za tako mladog umjetnika začudne zrelosti, ostvario toliko impresivno tumačenje, da je zagrebačka publika reagirala spontanim i burnim odobravanjem.
Korak do ekipe iz snova
Premijera Puccinijeve opere La boheme u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu
Maja Stanetti, Večernji list, 24. 02. 2007.
Kompletiranjem ansambla mladih i već sad prvorazrednih pjevača dirigent Ivan Repušić učinio je još jedan korak do ekipe iz snova. Prozračan orkestar, zvučan zbor (Ana Šabašov) i šarmantan dječji (Nela Bujas-Luketić) činili su zajedništvo s odličnom pjevačkom ekipom iznimne muzikalnosti, velikih potencijala i kompletnosti kreacija.
Blizina mora, zanos ushita
Premijera Simona Boccanegre u HNK Splitu
Ivana Tomić Ferić, Vijenac, 07. 12. 2006.
O profinjenoj muzikalnosti, energiji i glazbenom osjećaju maestra Repušića već smo više puta zborili s aklamacijama, no ovaj je put dodatno osnažio ulogu dežurna skrbnika za uspjeh cjelokupnog ansambla. Zbog spriječenosti ranije najavljivana dirigenta, pripremio je orkestar u svega nekoliko dana potvrđujući se kao zacijelo najambiciozniji i najperspektivniji duh Splitske opere.